Kratak pregled kulturno - povijesnog značenja Nina


Nin se razvio na malom pješčanom sprudu koji je danas otprilike jajolikog oblika, oko 500 m dužine i do najviše 4 m visine iznad mora. Pogodan položaj i plodno područje uokolo samog naselja omogučilo mu je da još u davnoj prošlosti postane urbano, kulturno i političko središte. Naselje na danšnjem otočiću razvilo se početkom željeznog doba, otprilike prije 3000 godina. Utemeljilo ga je pleme Liburna. Ranije naselje koje potječe iz mlađeg kamenog doba (neolitika) nalazilo se izvan otočića, uz današnju solanu, a prema pronađenim kulturnim ostacima može se datirati oko 5000 godina prije Krista.

 



U Ninu, prvoj prijestolnici Hrvata, sjedište je županije, koju prvi put spominje bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet (sredina 10.st.). Nin je sjedište i prvog hrvatskog biskupa, čija se juristdikcija protezala na cijelo područje ranosrednjovjekovne hrvatske države. Pojedini ninski biskupi u povijesti Hrvata imaju značajnu ulogu kako u vjerskom, tako i u političkom i kulturnom pogledu (Teodozije, Adalbert, Grgur). U doba hrvatskih kraljeva Nin ima ulogu povremene prijestolnice i u njemu ćesto borave vladari i izdaju isprave (Petar KrešimirIV., 1069.) i održavaju sabore (Zvonimir, 1080.).

 


Spomenička baština Nina iz vremena hrvatskih narodnih vladara u kulturnoj baštini Hrvata zauzima izuzetno mjesto. Osim krstionice kneza Višeslava tu spadaju ostaci nekadašnje katedrale sv. Asela sa zvonikom iz romaničkog razdoblja (12. - 13.st.), ostaci crkve sv. Marije, crkvica sv. Križa, ostaci dvaju brodova pronađeni u ninskoj luci i dr. Iz spomenutih crkava potječe više desetaka ulomaka različitih dijelova crkvenog namještaja.


(Tekst napisao: dr.Ante Uglešic)


saznajte više na http://www.nin.hr